K-k-k-k-k… kreativnost

Koliko puta ste u oglasu za posao pod requirementima naišli na stavku “creative problem-solving skills”? Koliko puta ste naletili na potrebu za vašom “kreativnosti” u nečemu?
Kreativnost je očito vrlo tražena vještina kod poslodavaca. 
Sljedeće pitanje je – koliko puta godišnje jedan poslodavac svojim zaposlenicima osigura trening ili razvoj kreativnosti?

Kreativnost je, koliko god to čudno Vam zvučalo, vještina. A kao vještina, ona se može razvijati. Kao i sve druge vještine! Što češće radimo na razvoju kreativnosti, ona raste i mi postajemo bolji u kreativnosti. Sigurno ste jedni od onih koji su dosad mislili da si ili rođen kreativan ili nisi kreativan. E pa, gud njuz for ju!
Što je zapravo kreativnost? Neki kažu da je kreativnost povezivanje starih informacija na novi način. Malo preciznije bi bilo još dodati – na novi način koji nam otkriva nešto potpuno novo u vezi našeg uma ili svijeta oko nas. I za prava kreativna rješenja očekuje se da imaju neku korisnost i primjenu. Npr. obojiti kravu u ljubičasto – možda je nova kombinacija, ali da li je samim time i kreativna? Ali obojiti kravu u ljubičasto i dodati Milka logo? E tu već možemo reći da se nazire neka kreativnost. 

Kreativnost je u znanstvenom svijetu dobro istražena. Poznati su spletovi živčanih vlakana koji sudjeluju u procesima kreativnosti, poznati je koji hormoni sudjeluju u procesima kreativnosti, poznato je kojim redoslijedom ih trebamo aktivirati da bi “postali” kreativni. Ako želite “postali” bez navodnika, jer svi zapravo JESMO kreativni, zamijeniti ćemo “postali” s – da bi uzbudili svoju kreativnost. Očito nijedan poslodavac još nije došao do tog saznanja, jer bi, kad već traži kreativne zaposlenike, mogao kod svojih postojećih zaposlenika razvijati kreativnost. 

Ako se složimo da kreativnost nosi komponentu nečeg novog/neviđenog i nečeg korisnog, znači da je za provedbu kreativnosti zaslužno i divergentno mišljenje i konvergentno mišljenje (to su zapravo pokazali/dokazali ljudi koji istražuju mozak i aktivnosti unutar ljudskog mozga). Neki ljudi su po prirodi bolji u jednom, neki u drugom. Bitno je da i jedno i drugo možemo razvijati. Konvergentno mišljenje bi nam trebao razvijati edukativni sustav (da li se to stvarno događa je upitno). A divergentno? Očito sami. Ili naši dragi poslodavci. 

No, priroda se pobrinula da ne ovisimo samo o poslodavcima tako da postoje razne metode kojima možemo utjecati na razvoj konvergentnog i divergentnog mišljenja, pa tako posljedično i kreativnosti. Nabrojat ću neke: meditacija, nidra joga, raspoloženje(!), prehrana i unos raznih supstanci i suplemenata (alkohol suprotno mišljenju naroda NE razvija krativnost). Možda zanimljivo za spomenuti da je najlakše potaknuti divergentno mišljenje tako da se krećemo. Zamislite koliko ste brainstorminga odradili sjedeći i koliko bi brainstorming bio kreativniji da su voditelji znali što rade pa da su vam dali da se krećete a ne sjedite na stolici!

Zaključak: kad sljedeći put sjedite na sastanku i šef traži dobre nove ideje, predložite da se ustanete i hodate desetak minuta. A ja možda smislim neku dobru radionicu kreativnosti za poslodavce koji u opisu posla traže ljude koje kreativno rješavaju probleme.
(Plus, nisam ja toliko pametan, nego svoje informacije nalazim na kreativne načine, pa kliknite na link na blog da saznate otkud mi toliko pameti.)

---